Islam je najbrže rastu?a religija u Sjedinjenim Ameri?kim Državama, druga po broju pripadnika u 20 ameri?kih država, te su takve demografske promjene nagnale poznatog imama iz Los Angelesa da nedavno izjavi ‘Ramazan je nova ameri?ka tradicija.’ Imamova dalekovidna izjava ozna?ava skorije prisustvo islama u SAD-u, me?utim, ova izjava otkriva patologiju koja poga?a mnoge ameri?ke muslimane danas – nesposobnost da se pogleda unazad i prigrle po?etna poglavlja historije ameri?kih muslimana, ona poglavlja koja su napisali porobljeni afri?ki muslimani.
Društveni (socijalni) nau?nici pretpostavljaju da su nekih 15 do 30% ili “negdje izme?u 600,000 i 1.2 miliona robova u antebellum (predratnoj) Americi bili muslimani. ?etrdeset i šest odsto robova na antebellum Jugu bili su oteti u zapadnim regijama Afrike u kojima je živio zna?ajan broj muslimana.”
Ti porobljeni muslimani su se trudili da ispunjavaju zahtjeve svoje vjere, najviše od svega ramazanski post, molitve i zajedni?ke sofre, uprkos jasnim robovskim zakonima po kojima se svaka religijska aktivnost smatrala neposluhom i bunom. Ozna?avanjem Ramazana ‘Novom ameri?kom tradicijom’ ne samo da se previ?aju svi ispoš?eni Ramazani porobljenih muslimana nego se i ubrzava njihovo brisanje iz povijesti ameri?kih muslimana.
Izme?u sunneta i robovskih zakona
Iako Kur'an “dozvoljava da vjernik ne posti ako je daleko od ku?e ili je izložen teškom radu” mnogi porobljeni muslimani su iskazivali transcendentalnu pobožnost izabiru?i da poste dok su okovani. Osim što su postili, porobljeni muslimani su u svojim robovskim prostorijama održavali zajedni?ke namaze i pripremali iftare koji su ih zbližavali. Te molitve i ti iftari su kršili robovske zakone koji su zabranjivali bilo kakvo okupljanje robova. Robovski zakon države Virginia npr. je 1723. godine društvo od pet robova smatrao “nezakonitim i burnim sastankom gdje se planiraju pobune”. Svaka od država na Jugu je kodificirala sli?ne zakone po pitanju sastajanja robova, što se naravno odrazilo na Afri?ke muslimane i njihovo prakticiranje vjere.
Afri?ki muslimani su, dakle, u predratnoj Americi, da bi prakticirali svoju vjeru pa time i Ramazan, morali kršiti robovske zakone. To ih je izložilo barabarskim metodama kažnjavanja koje su se završavale povredama i ?esto smr?u. Me?utim, hrabrost da se u okovima prakticiraju vjerske obaveze za vrijeme Ramazana, uprkos takvim smrtonosnim rizicima, podvla?i golemu pobožnost mnogih tih porobljenih muslimana. Ipak, ovu historiju uglavnom ignoriraju i ameri?ko-muslimanske vo?e i obi?an svijet i potpuno je izbrisana iz novije ameri?ko-muslimanske povijesti.
Ponovno ispisivanje historije Ramazana u SAD-u
Muslimanska Amerika bila je gotovo potpuno crna u vrijeme prije gra?anskog rata. Danas je ona pak najraznovrsnija muslimanska zajednica u svijetu. Današnji Afro-Amerikanci tvore zna?ajan dio te zajednice, zajedno sa muslimanima iz Južne Azije te onima arapskog porijekla. Latino-Amerikanci su tako?e rastu?a komponenta te zajednice, osiguravaju?i da su muslimani u Americi zapravo mikrokozma cjelokupne multi-kulturalnosti ameri?ke nacije. U Americi danas, ramazanske sofre redovno sadrže arapska ili pakistanska jela, no, ipak, mnogi ameri?ki muslimani ?e svoj post prekinuti tortama/tortillama i tamalima (južnoameri?ko jelo od kukuruza), halal mesom i povr?em.
Raznolikost muslimana u ovoj zemlji je Ramazan pretvorila u multikulturalnu ameri?ku tradiciju. Širina ameri?ko-muslimanske rasne i kulturološke raznolikosti je bez presedana, ?ine?i ovaj Ramazan kao i sve naredne – novima u smislu transkulturalnosti i rasne razli?itosti. Ovaj muslimansko -ameri?ki multikulturalizam dolazi sa puno izazova: rje?ju, intra-rasizam, arapska nadmo? i rasizam protiv Afroamerikanaca ometaju unutarnju koheziju unutar i izvan ameri?kih džamija. Ovi žalosni trendovi ubrzavaju brisanje iz povijesti pri?e o muslimanima robovima. Uklju?ivanje pak ove pri?e u narativu ne samo da bi smanjilo rasizam i potaklo ameri?ko-muslimansko jedinstvo nego bi tako?e otkrilo duboku ukorijenjenost vjere islama i njenog najsvetijeg mjeseca na ameri?kom tlu.
Napomena: Khaled A. Beydoun je predava? na katedri za Kriti?ne Rasne Studije na UCLA School of Law.
Prevod i obrada: Amir Kneževi?