Zeri Islam

  Raspored dolespomenutih u?enjaka po stolje?ima kada su preselili na ahiret izgleda ovako: VIII stolje?e: 4 u?enjaka; IX stolje?e: 9; X stolje?e: 7; XI stolje?e: 10; XII stolje?e: 22; XIII stolje?e: 15; XIV stolje?e: 22; XV stolje?e: 13; XVI stolje?e: 14; XVII stolje?e: 14; XVIII stolje?e: 12; XIX stolje?e: 12.

  U nastavku donosimo spisak najzna?ajnih klasi?nih hanefijskih u?enjaka. Ina?e, me?u spomenutim u?enjacima je i naš Ahmed-efendija Bejadizade Bosnevi (1614-1688).

• VIII stolje?e (737-800/120-184)

1. Ebu Hanife Nu’man ibn Sabit (699-767), utemeljitelj hanefijskog mezheba.

Najvažnija djela: akaid (El-Fikhu-l-ekber, El-Fikhu-l-ebset, El-Alim ve-l-muteallim, El-Vesijje,Risale Ebi Hanife ila Usman el-Betti), hadiska zbirka (El-Musned).

Mjesto djelovanja: Kufa, Mekka, Bagdad.

* Ina?e, Ebu Hanife je autor najstarijih sa?uvanih knjiga u islamu. Ta?nije, napisao je najstarije knjige iz akaida (ilmu-l-kelama). Tako?er, Musned Ebu Hanife je nastarija hadiska zbirka.

1. Zufer ibn Huzejl el-Anberi (728-774), u?enik Ebu Hanife.

Mjesto djelovanja: Kufa, Bagdad.

1. Abdullah ibn Mubarek (726-797), u?enik Ebu Hanife.

Najvažnija djela: hadiska zbirka (El-Džihad), ahlak (Ez-Zuhdu ve-r-rekaik).

Mjesto djelovanja: Merv (jug. ist. Turkmenistan), Kufa, Damask, Medina, Mekka, Fustat (današnji Kairo).

1. Ebu Jusuf Jakub ibn Ibrahim el-Ensari (731-798), u?enik Ebu Hanife.

Najvažnija djela: fikh (El-Haradž, El-Hijel, En-Nevadir, Ihtilafu-l-emsar, Edebu-l-kadi, El-Emali fi-l-fikh, Er-Redd ala Malik ibn Enes, Er-Redd ala Sijeri-l-Evzai, Ihtilaf Ebi Hanife ve Ibn Ebi Lejla, El-Feraid, El-Vesaja, El-Vekale, El-Buju’, El-Hudud, Es-Sajdu ve-z-zebaih, El-Gasbu ve-l-istibra’, El-Dževami’ itd.), hadiska zbirka (El-Asar).

Mjesto djelovanja: Kufa, Bagdad.

* Ebu Jusuf je autor nastarijih knjiga iz fikha u islamu.

• IX stolje?e (801-900/184-288)

1. Muhammed ibn Hasan eš-Šejbani (749-805), u?enik Ebu Hanife.

Najvažnija djela: fikh (zahiru-rivajet (asl)[2]: El-Asl (El-Mebsut), El-Džamiu-l-kebir, El-Džamiu-s-sagir, Es-Sijeru-l-kebir, Es-Sijeru-s-sagir, Ez-Zijadat; El-Emali, El-Meharidž fi-l-hijel itd.), hadiske zbirke (El-Asar, Muvetta imama Malika po rivajetu Muhammeda ibn Hasana eš-Šejbanije).

Mjesto djelovanja: Kufa, Bagdad, Medina, Rej (sjev. zap. Iran).

* Muhammed ibn Hasan eš-Šejbani je izvršio ranu kodifikaciju hanefijskog prava (fikha), napisavši 6 obimnih knjiga zahiru-rivajeta (asla).

1. Hasan ibn Zijad el-Lu’lui (?-819), u?enik Ebu Hanife.

Najvažnija djela: fikh (El-Mudžerred, Edebu-l-kadi, En-Nefekat, El-Haradž, El-Feraid, El-Vesaja, El-Emali itd.), akaid (Meani-l-iman).

Mjesto djelovanja: Kufa, Bagdad.

1. Ebu Sulejman Musa ibn Sulejman el-Džuzdžani (?-iza 815).

Najvažnija djela: fikh (En-Nevadir).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Ebu Ja’la Mualla ibn Mensur er-Razi (oko 767-826).

Najvažnija djela: fikh (En-Nevadir).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Ahmed ibn Hafs, poznat kao Ebu Hafs el-Kebir el-Buhari (767-826).

Mjesto djelovanja: Buhara (jug. ist. Uzbekistan), Bagdad.

1. Isa ibn Eban (?-835).

Najvažnija djela: fikh (El-Hudžedžu-s-sagir, El-Hudžedžu-l-kebir).

Mjesto djelovanja: Basra, Bagdad.

1. Ebu Abdullah Muhammed ibn Semaa ibn Ubejdullah et-Temimi (747-847/8).

Najvažnija djela: fikh (Edebu-l-kadi).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Ebu Bekr Ahmed ibn Omer ibn Muhejr eš-Šejbani el-Hassaf (797-875).

Najvažnija djela: fikh (Ahkamu-l-evkaf).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Ebu Abdullah Muhammed ibn Šudža’ es-Seldži (797-879/80).

Najvažnija djela: fikh (El-Menasik).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

• X stolje?e (901-1000/288-391)

1. Ebu Džafer Ahmed ibn Muhammed ibn Selame el-Ezdi et-Tahavi (853-935).

Najvažnija djela: fikh (El-Muhtesar), hadiske zbirke (Šerh meani-l-asar, Šerh muškilu-l-asar), akaid (El-Akide et-tahavijje).

Mjesto djelovanja: Fustat (Kairo).

1. Ebu Mensur Muhammed ibn Muhammed ibn Mahmud es-Semerkandi el-Maturidi (853-944).

Najvažnija djela: akaid (Kitabu-t-tevhid), tefsir (Te’vilat ehlu-s-sunne).

Mjesto djelovanja: Semerkand (jug. ist. Uzbekistan).

* Ebu Mensur el-Maturidi je utemeljitelj maturidijske akaidske škole koju slijede hanefije.

1. Ebu-l-Fadl Muhammed ibn Muhammed ibn Ahmed el-Mervezi el-Belhi, poznat kao El-Hakim eš-Šehid (?-945).

Najvažnija djela: fikh (El-Kafi (Muhtesaru-l-Asl)).

Mjesto djelovanja: Merv, Buhara, Rej.

* Njegov El-Kafi predstavlja najprihva?eniji sažetak (muhtesar) pravnih pitanja spomenutih u zahiru-rivajetu (aslu).

1. Ebu-l-Hasan Ubejdullah ibn Husejn ibn Dellal el-Bagdadi el-Kerhi (874-952).

Najvažnija djela: fikh (El-Muhtesar).

Mjesto djelovanja: Kerh (zapadni dio Bagdada), Bagdad.

1. Ebu Bekr Ahmed ibn Alija el-Džessas er-Razi (917-982).

Najvažnija djela: fikh (Šerh Muhtesaru-t-Tahavi), tefsir (Ahkamu-l-Kur’an).

Mjesto djelovanja: Rej, Bagdad.

* Džessasov Ahkamu-l-Kur’an je prvi pravni tesfir.

1. Ebu Džafer Muhammed ibn Abdullah ibn Muhammed el-Belhi el-Hinduvani (oko 910-973), poznat kao Ebu Hanife Mla?i.

Najvažnija djela: fikh (Šerh El-Džamiu-s-sagir).

Mjesto djelovanja: Belh (sjev. Afganistan), Buhara.

1. Ebu-l-Lejs Nasr ibn Muhammed ibn Ibrahim es-Semerkandi (944-983).

Najvažnija djela: fikh (Fetava en-nevazil, Ujunu-l-mesail), tefsir (Bahru-l-ulum).

Mjesto djelovanja: Semerkand.

* Semerkandijev Fetava en-nevazil je prvi zasebni zbornik fetvi.

• XI stolje?e (1001-1100/391-494)

1. Ebu-l-Husejn Ahmed ibn Muhammed ibn Ahmed el-Bagdadi el-Kuduri (973-1037).

Najvažnija djela: fikh (El-Muhtesar, Et-Tedžrid).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

* Et-Tedžrid, enciklopedija komparativnog fikha (komparacija izme?u hanefijskog i šafijskog fikha), predstavlja najve?u enciklopediju komparativnog fikha klasi?nog perioda (12 tomova, 1633 pravnih pitanja (mesela), 32544 stavke).

1. Ebu Zejd Abdullah (Ubejdullah) ibn Omer ibn Isa ed-Debusi el-Buhari (978-1039).

Najvažnija djela: usuli-fikh (Takvimu-l-edille).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Ebu-l-Abbas Ahmed ibn Muhammed ibn Omer en-Natifi (?-1054).

Najvažnija djela: fikh (El-Vakiat, Kitab džumelu-l-ahkam).

Mjesto djelovanja: Rej.

1. Šemsu-l-Eimme Ebu Ahmed Abdulaziz ibn Ahmed ibn Nasr el-Buhari el-Halvani (?-1056).

Najvažnija djela: fikh (El-Mebsut šerh El-Kafi).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Ebu-l-Hasan Alija ibn Husejn ibn Muhammed es-Sugdi (?-1068).

Najvažnija djela: fikh (En-Nutef fi-l-fetava).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Ebu Nasr Ahmed ibn Muhammed ibn Muhammed el-Bagdadi el-Akta’ (?-1080/81).

Najvažnija djela: fikh (Šerh Muhtesaru-l-Kuduri).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Ebu Nasr Ahmed ibn Mensur el-Isbidžabi (?-1087).

Najvažnija djela: fikh (Šerh El-Džamiu-s-sagir).

Mjesto djelovanja: Semerkand.

1. Fahru-l-Islam Alija ibn Muhammed ibn Husejn El-Bezdevi (1010-1089).

Najvažnija djela: usuli-fikh (El-Usul).

Mjesto djelovanja: Semerkand.

1. Šejhu-l-islam Ebu Bekr Muhammed ibn Husejn ibn Muhammed el-Buhari Havahirzade (?-1090).

Najvažnija djela: fikh (El-Mebsut šerh El-Kafi).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Šemsu-l-Eimme Muhammed ibn Muhammed ibn Ebu Selh Ebu Bekr es-Serahsi (?-1096).

Najvažnija djela: fikh (El-Mebsut šerh El-Kafi, Šerh Sijeru-l-kebir).

Mjesto djelovanja: Uzgen (Uzgend, Uzdžend, jug. zap. Kirgistan), Semerkand, Buhara, Merginan (Mergilan, ist. Uzbekistan) i dr. transoksanski gradovi, Serahs (sjev. ist. Iran).

* Proveo je nepravedno 20 godina u zatvoru, ta?nije u jami u Uzgenu, samo zato što je pokušao da uputi vjerski savjet tamošnjem hakanu (turskom vladaru). U zatvoru je napisao El-Mebsut i brojna druga djela.

* Njegov El-Mebsut predstavlja glavni izvor za rano doba hanefijske pravne misli.

• XII stolje?e (1101-1200/494-597)

1. Zahiruddin Alija ibn Abdulaziz ibn Abdurrezzak el-Merginani el-Kebir (?-1112)

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava).

Mjesto djelovanja: Buhara, Merginan.

1. Sejfuddin Ebu-l-Muin Mejmun ibn Muhammed ibn Muhammed el-Mekhuli en-Nesefi (?-1112).

Najvažnija djela: akaid (Tebsiretu-l-edille fi usuli-d-din).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Šejhu-l-islam Behauddin Alija ibn Muhammed ibn Ismail es-Semerkandi el-Isbidžabi (1062-1140).

Najvažnija djela: fikh (Šerh El-Džamiu-s-sagir).

Mjesto djelovanja: Semerkand.

1. Husamuddin Ebu Muhammed Omer ibn Abdulaziz ibn Maze el-Buhari (1090-1141), poznat kao Es-Sadr eš-Šehid.

Najvažnija djela: fikh (El-Vakiat, Šerh Edebu-l-kadi).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Nedžmuddin Ebu Hafs Omer ibn Muhammed ibn Ahmed en-Nesefi (1068-1142), poznat kao Mufti-s-Sekalejn (muftija dva svijeta – ljudskog i džinskog).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava en-nesefijje, Tilbetu-t-talebe), akaid (El-Akaidu-n-nesefijje)

Mjesto djelovanja: Semerkand, Nesef (Karši, jug. ist. Uzbekistan), Bagdad, Mekka. 

1. Alauddin Ebu Bekr Muhammed ibn Ahmed ibn Ebu Ahmed es-Semerkandi (?-1145).

Najvažnije djela: fikh (Tuhfetu-l-fukaha’).

Mjesto djelovanja: Halep, Semerkand.

1. Džarullah Ebu-l-Kasim Mahmud ibn Omer ibn Muhammed ez-Zemahšeri (1074-1143).

Najvažnija djela: fikh (Ruusu-l-mesail), tefsir (El-Keššaf).

Mjesto djelovanja: Buhara, Semerkand, Bagdad, Mekka, Džurdžan (Gorgan, sjev. Iran).

1. Zahiruddin Ebu-l-Feth Abdurrešid ibn Ebu Hanife ibn Abdurrezzak el-Velvalidži (1074-1145).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-velvalidžijje).

Mjesto djelovanja: Belh, Semerkand, Kešš (u blizini Semerkanda).

1. Ruknuddin Ebu-l-Fadl Abdurrahman ibn Muhammed ibn Emirevejh el-Kirmani (1065-1149)

Najvažnija djela: fikh (Dževahiru-l-fetava).

Mjesto djelovanja: Merv.

1. Iftiharuddin Tahir ibn Ahmed ibn Abdurrešid el-Buhari (?-1147).

Najvažnija djela: fikh (Hulasatu-l-fetava).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Ebu-l-Abbas Ahmed ibn Musa ibn Isa el-Kešši (?-1155).

Najvažnija djela: fikh (Medžmuu-n-nevazil).

Mjesto djelovanja: Semerkand, Kešš.

1. Nasiruddin Ebu-l-Kasim Muhammed ibn Jusuf ibn Muhammed el-Haseni es-Semerkandi (?-1161).

Najvažnija djela: fikh (El-Fikhu-n-nafi’, Džamiu-l-fetava, El-Multekat fi-l-fetava).

Mjesto djelovanja: Semerkand, Bagdad, Medina, Mekka.

1. Siradžuddin (Siradžu-l-Mille ve-d-Din) Ebu Tahir Ebu Abdullah Muhammed ibn Muhammed ibn Abdurrrešid el-Gaznevi es-Sedžavendi (?-1165).

Najvažnija djela: fikh (Es-Siradžijje), kiraet (Kitabu-l-vakf ve-l-ibtida’).

Mjesto djelovanja: Gazna (ist. Afganistan).

1. Džemalu-l-Islam Ebu-l-Muzaffer Es’ad ibn Muhammed ibn Husejn en-Nejsaburi el-Karabisi (?-1174).

Najvažnija djela: fikh (El-Furuk).

Mjesto djelovanja: Bagdad, Nejsabur (Nišapur, sjev. ist. Iran).

1. Redijjuddin Muhammed ibn Muhammed es-Serahsi (?-1175).

Najvažnije djela: fikh (El-Muhitu-r-redavijj).

Mjesto djelovanja: Halep, Damask.

1. Siradžuddin Ebu-l-Hasan Alija ibn Osman ibn Muhammed eš-Šehidi el-Uši el-Fergani (?-1179).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava es-siradžijje), akaid (Bed’u-l-amali).

Mjesto djelovanja: Fergana (sjev. ist. Uzbekistan), Mekka, Medina.

1. Nuruddin Ebu Muhammed Ahmed ibn Ebu Bekr el-Buhari es-Sabuni (?-1184).

Najvažnija djela: akaid (El-Bidaje mine-l-Kifaje fi-l-Hidaje fi usuli-d-din).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Zejnuddin Ebu Nasr Ebu-l-Kasim Ahmed ibn Muhammed ibn Omer el-Attabi el-Buhari (?-1190).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-attabijje, Šerhu-z-Zijadat).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Alauddin Ebu Bekr ibn Mesud ibn Ahmed El-Kasani (?-1191).

Najvažnija djela: fikh (Bedaiu-s-Sanai’ šerh Tuhfetu-l-fukaha’).

Mjesto djelovanja: Halep, Rekka (Raka, sjev. ist. Sirija).

1. Fahruddin Ebu-l-Mehasin Kadihan Hasan ibn Mensur ibn Mahmud el-Uzdžendi el-Fergani el-Buhari (?-1196).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-hanije (Fetava Kadihan)).

Mjesto djelovanja: Buhara, Uzgen.

1. Šejhu-l-islam Burhanuddin Ebu-l-Hasan Alija ibn Ebu Bekr ibn Abduldželil el-Fergani el-Merginani (1135-1197).

Najvažnija djela: fikh (Bidajetu-l-mubtedi, El-Hidaje šerh Bidajetu-l-mubtedi, Et-Tedžnis).

Mjesto djelovanja: Merginan, Semerkand.

* Njegova knjiga El-Hidaje se smatra najboljim komentarom u hanefijskom pravu, te hanefijskim djelom koje je najviše komentarisano i obra?ivano.

1. Džemaluddin Ahmed ibn Muhammed ibn Mahmud el-Gaznevi (?-1197).

Najvažnija djela: fikh (El-Havi el-kudsi).

Mjesto djelovanja: Halep.

• XIII stolje?e (1201-1300/597-700)

1. Husamuddin Ebu-l-Hasan Alija ibn Ahmed ibn Mekki er-Razi (?-1202).

Najvažnija djela: fikh (Hulasatu-d-delail fi tenkihi-l-mesail).

Mjesto djelovanja: Halep, Damask.

1. Burhanuddin Ebu-l-Meali Mahmud ibn Ahmed ibn Abdulaziz el-Buhari (1156-1219), poznat kao Ibn Maze.

Najvažnija djela: fikh (El-Muhitu-l-burhanijj, Zehiretu-l-fetava (Ez-Zehiretu-l-burhanijje)).

Mjesto djelovanja: Buhara, Merginan.

1. Zahiruddin Ebu Bekr Muhammed ibn Ahmed ibn Omer el-Buhari (?-1222).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava ez-zahirijje).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Medžduddin Ebu-l-Feth Muhammed ibn Mahmud ibn Husejn el-Usrušni es-Semerkandi (?-1236).

Najvažnija djela: fikh (El-Fusul).

Mjesto djelovanja: Semerkand.

1. Šemsu-l-Eimme Ebu-l-Vihde Muhammed ibn Abdussettar ibn Muhammed el-Imadi el-Kerderi (1164-1244).

Najvažnija djela: fikh (Šerhu-l-Muntehab el-husamijj).

Mjesto djelovanja: Buhara, Semerkand.

1. Alauddin Muhammed ibn Mahmud el-Mekki el-Havarizmi et-Terdžumani (?-1247).

Najvažnija djela: fikh (Jetimetu-d-dehr fi fetava ehli-l-asr).

Mjesto djelovanja: Džurdžanija (Urgen?, zap. Uzbekistan).

1. Šemsuddin Ebu-l-Muzaffer Jusuf ibn Kizoglu ibn Abdullah el-Bagdadi el-Avni et-Turki, poznat kao Sibt el-Dževzi (1185-1256).

Najvažnija djela: historija (Mir’atu-z-zeman).

Mjesto djelovanja: Damask, Mosul, Bagdad.

1. Nedžmuddin Ebu-r-Redža’ Muhtar ibn Mahmud ibn Muhammed el-Gazmini ez-Zahidi (?-1260).

Najvažnija djela: fikh (El-Kunje, El-Havi fi-l-fetava, El-Mudžteba šerh Muhtesaru-l-Kuduri).

Mjesto djelovanja: Gazmin (zap. Uzbekistan), Bagdad, Konja (cen. Anadolija).

1. Zejnuddin Ebu Abdullah Muhammed ibn Ebu Bekr ibn Abdulkadir er-Razi (?-1262).

Najvažnija djela: fikh (Tuhfetu-l-muluk), leksikon (Muhtaru-s-Sihah).

Mjesto djelovanja: Kairo, Damask, Konja.

1. Zejnuddin Ebu-l-Feth Abdurrahim ibn Ebu Bekr ibn Alija el-Fergani es-Semerkandi (?-1272), poznat kao unuk pisca Hidaje (Hafid Sahibi-l-Hidaje).

Najvažnija djela: fikh (Fusulu-l-Imadi).

Mjesto djelovanja: Semerkand.

1. Mahmud ibn Ahmed ibn Ubejdullah el-Buhari el-Mahbubi, poznat kao Tadžu-š-Šeria (?-1274).

Najvažnija djela: fikh (El-Vikaje).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Medžduddin Ebu-l-Fadl Abdullah ibn Mahmud ibn Mevdud el-Mevsili (1203-1284).

Najvažnija djela: fikh (El-Muhtar li-l-fetva, El-Ihtijar li-ta’lili-l-Muhtar).

Mjesto djelovanja: Bagdad, Damask, Halep, Mosul, Kufa.

1. Dželaluddin Omer ibn Muhammed ibn Omer el-Habbazi el-Hudžendi (1232-1292).

Najvažnija djela: fikh (El-Mugni fi usuli-l-fikh).

Mjesto djelovanja: Damask, Bagdad, Hudžend (sjev. zap. Tadžikistan), Hiva (Havarizm, zap. Uzbekistan).

1. Muzafferuddin Ahmed ibn Alija ibn es-Sa’ati (?-1295).

Najvažnija djela: fikh (Medžmeu-l-bahrejn).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Dijauddin Omer ibn Muhammed ibn Ived es-Sunnami (?-1297).

Najvažnija djela: fikh (Nisabu-l-ihtisab, El-Fetava ed-dijaijje).

Mjesto djelovanja: indijski gradovi.

• XIV stolje?e (1301-1400/700-803)

1. Davud ibn Jusuf el-Hatib (prva polovina XIV st.).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-gijasijje).

1. Sediduddin Muhammed ibn Muhammed ibn er-Rešid el-Kašgari (?-1305).

Najvažnija djela: fikh (Munjetu-l-musalli).

Mjesto djelovanja: Mekka, Jemen.

1. Hafizuddin Ebu-l-Berekat Abdullah ibn Ahmed ibn Mahmud en-Nesefi (oko 1225-1310).

Najvažnija djela: fikh (Kenzu-d-dekaik, El-Mustasfa), usuli-fikh (El-Menar (Menaru-l-envar)), tefsir (Medariku-t-tenzil ve hakaiku-t-te’vil).

Mjesto djelovanja: Izeh (jug. zap. Iran), Bagdad, Mekka, Medina.

1. Šemsuddin Ebu-l-Abbas Ahmed ibn Ibrahim ibn Abdulganijj es-Serudži (1241-1310).

Najvažnija djela: fikh (El-Gaje šerh El-Hidaje).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Husamuddin Husejn ibn Alija ibn el-Hadždžadž es-Signaki (-1311).

Najvažnija djela: fikh (En-Nihaje šerh El-Hidaje), usuli-fikh (El-Kafi šerh Usulu-l-Bezdevi).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Šudžauddin Hibetullah ibn Ahmed ibn Mualla et-Tarazi et-Turkistani (1272-1333).

Najvažnija djela: usuli-fikh (Tebsiretu-l-esrar šerh El-Menar), akaid (Šerhu-l-Akideti-t-tahavijje).

Mjesto djelovanja: Damask.

1. Fahruddin Osman ibn Alija ibn Mihdžen el-Bari’i ez-Zejlei (?-1343).

Najvažnija djela: fikh (Tebjinu-l-hakaik šerh Kenzu-d-dekaik).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Ubejdullah ibn Mesud ibn Mahmud ibn Ahmed el-Buhari el-Mahbubi (?-1346), poznat kao Sadru-š-Šeria Mla?i (El-Asgar).

Najvažnija djela: fikh (En-Nukaje (Muhtesaru-l-Vikaje), Šerhu-l-Vikaje), usuli-fikh (Et-Tenkih, Et-Tevdih šerh Et-Tenkih).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Kavvamuddin Muhammed ibn Muhammed ibn Ahmed es-Sindžari el-Kaki (?-1348).

Najvažnija djela: fikh (Mi’radžu-d-diraje šerh El-Hidaje).

Mjesto djelovanja: Kairo, Mardin (jug. ist. Anadolija), Buhara.

1. Kavvamuddin Ebu Hanife Ebu Muhammed ibn Emir Omer ibn el-Amid el-Farabi et-Turkistani el-Itkani (1286-1356), poznat kao Emir Katib.

Najvažnija djela: fikh (Gajetu-l-bejan šerh El-Hidaje), usuli-fikh (El-Šamil šerh Usulu-l-Bezdevi).

Mjesto djelovanja: Kairo, Bagdad, Damask.

1. Nedžmuddin Ibrahim ibn Alija ibn Ahmed et-Tarsusi (1321-1357).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava et-tarsusijje).

Mjesto djelovanja: Damask.

1. Džemaluddin Ebu Muhammed Abdullah ibn Jusuf ibn Muhammed ez-Zejlei (?-1360).

Najvažnija djela: hadis (Nasbu-r-raje li-ehadisi-l-Hidaje).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Dželaluddin ibn Šemsuddin Ahmed ibn Jusuf el-Havarizmi el-Kerlani (?-1365/6).

Najvažnija djela: fikh (El-Kifaje šerh El-Hidaje).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Šejhu-l-islam Eminuddin Ebu Muhammed Abdulvehhab ibn Ahmed ibn Vehban el-Harisi el-Mizzi (1327-1367).

Najvažnija djela: fikh (Menzumetu Ibn Vehban).

Mjesto djelovanja: Hama, Damask.

1. Tahir ibn Islam ibn Kasim el-Ensari el-Havarizmi (?-iza 1370).

Najvažnija djela: fikh (Dževahiru-l-fikh).

Mjesto djelovanja: Buhara, Kairo, Gazza, Konja, Mekka.

1. Siradžuddin Ebu Hafs Omer ibn Ishak ibn Ahmed el-Gaznevi el-Hindi (1304-1372).

Najvažnija djela: fikh (Zubdetu-l-ahkam).

Mjesto djelovanja: Kairo, Mekka, Delhi (gl. grad Indije) i dr. indijski gradovi.

1. Feriduddin Alim ibn el-Ala’ el-Enderiti el-Ensari ed-Dihlevi (?-1384/5).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava et-tatarhanijje).

Mjesto djelovanja: Delhi.

1. Ekmeluddin Ebu Abdullah Muhammed ibn Muhammed ibn Ahmed er-Rumi el-Baberti (1314-1384).

Najvažnija djela: fikh (El-Inaje šerh El-Hidaje), usuli-fikh (Et-Takrir šerh Usulu-l-Bezdevi).

Mjesto djelovanja: Kairo, Halep.

1. Šemsuddin Muhammed (Mehmed) ibn Jusuf ibn Iljas el-Kunevi (Konjevi) (1315-1386).

Najvažnija djela: fikh (Šerh Medžmeu-l-bahrejn, Dureru-l-bihar).

Mjesto djelovanja: Damask, Konja.

1. Sa’duddin (Sa’du-l-Mille ve-d-Din) Ebu Seid Mesud ibn Omer ibn Muhammed el-Gazi es-Semerkandi et-Teftezani (1322-1390).

Najvažnija djela: usuli-fikh (Et-Telvih ale-t-Tevdih šerh Et-Tenkih), akaid (Šerh Akaidu-n-nesefijje).

Mjesto djelovanja: Serahs, Semerkand, Herat (jug. zap. Afganistan), Gidžuvon (jug. ist. Uzbekistan), Ferjumed (Forumed, sjev. ist. Iran), Hiva (Havarizm), Gulistan (ist. Uzbekistan), Teftezan (sjev. ist. Iran).

1. Ebu Bekr ibn Alija ibn Muhammed el-Ibadi ez-Zebidi el-Haddadi (?-1397).

Najvažnija djela: fikh (El-Dževheretu-n-nejjire šerh Muhtesaru-l-Kuduri, Es-Siradžu-l-vehhadž šerh Muhtesaru-l-Kuduri).

Mjesto djelovanja: Zebid (jug. zap. Jemen).

1. Izzuddin Abdullatif ibn Abdulaziz ibn Eminuddin el-Kermani er-Rumi (?-1398), poznat kao Ibn Melek i Ibn Ferišta.

Najvažnija djela: fikh (Šerh Medžmeu-l-bahrejn), usuli-fikh (Šerhu-l-Menar).

Mjesto djelovanja: Tire (jugozapadno od Izmira, zap. Anadolija), Damask.

• XV stolje?e (1401-1500/803-906)

1. Zejnuddin Ebu-l-Izz Tahir ibn Hasan ibn Omer el-Halebi(1339-1406), poznat kao Ibn Habib el-Halebi.

Najvažnija djela: usuli-fikh (Muhtesaru-l-Menar).

Mjesto djelovanja: Damask, Halep.

1. Muinuddin Muhammed ibn Abdullah el-Ferahi el-Herevi (?-1408), poznat kao Mulla Miskin.

Najvažnija djela: fikh (Šerhu-l-Kenz).

Mjesto djelovanja: Semerkand, Herat.

1. Es-Sejjid eš-Šerif Ebu-l-Hasan Alija ibn Muhammed ibn Alija el-Husejni el-Džurdžani (1339-1413).

Najvažnija djela: fikh (Šerhu-s-Siradžijje), leksikon (Et-Ta’rifat).

Mjesto djelovanja: Širaz (juž. Iran), Semerkand, Džurdžan.

1. Bedruddin Mahmud ibn Israil ibn Abdulaziz (?-1420), poznat kao Ibn Kadi Semavna (Semava).

Najvažnija djela: fikh (Džamiu-l-fusulejn, Letaifu-l-išarat).

Mjesto djelovanja: Kairo, Edirne, Semavna (Semava, u blizini Edirne).

1. Muhammed ibn Muhamed ibn Šihab el-Havarizmi el-Kerderi (?-1424), poznat kao Ibn el-Bezzaz.

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-bezzazijje (El-Džamiu-l-vedžiz)).

Mjesto djelovanja: Kerder (Uzbekistan), Saraj (današnji Volgograd, Rusija), krimski gradovi, Bursa.

1. Siradžuddin Ebu Hafs Omer ibn Alija ibn Faris el-Kinani el-Kahiri el-Husejni (oko 1350-1426), poznat kao Kariu-l-Hidaje (?ita? Hidaje).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Alauddin Ebu-l-Hasan Alija ibn Halil et-Tarabulusi (?-1440).

Najvažnija djela: fikh (Muinu-l-hukkam).

Mjesto djelovanja: Jerusalem, Tripoli (sjev. Liban).

1. Behauddin Ebu-l-Beka’ Muhammed ibn Ahmed ibn ed-Dija’ Muhammed el-Kureši el-Umeri el-Mekki (1387-1450), poznat kao Ibn ed-Dija’.

Najvažnija djela: fikh (El-Bahru-l-amik fi menasik-l-hadždž), historija (Tarihu Mekkete-l-Mušerrefe ve-l-Mesdžidi-l-Haram ve-l-Medineti-l-Munevvere ve-l-Kabri-š-šerif).

Mjesto djelovanja: Mekka, Kairo.

1. Bedruddin Ebu Muhammed Mahmud ibn Ahmed ibn Musa el-Halebi el-Ajntabi el-Ajni (1361-1451).

Najvažnija djela: fikh (El-Binaje šerh El-Hidaje, Remzu-l-hakaik šerh Kenzu-d-dekaik, Minhatu-s-suluk šerh Tuhfetu-l-muluk), hadis (Umdetu-l-kari šerh Sahihu-l-Buhari).

Mjesto djelovanja: Kairo, Halep, Antep (Gaziantep, jug. ist. Anadolija), Damask, Jerusalem, Medina, Mekka.

1. Kemaluddin Muhammed ibn Abdulvahid ibn Abdulhamid es-Sivasi es-Sekenderi (1388-1457), poznat kao Ibnu-l-Humam.

Najvažnija djela: fikh (Fethu-l-Kadir šerh El-Hidaje, Zadu-l-fekir).

Mjesto djelovanja: Kairo, Halep, Aleksandrija, Damask, Jerusalem, Medina, Mekka.

1. Zejnuddin Ebu-l-Fida’ Kasim ibn Kutlubuga es-Suduni (1399-1474).

Najvažnija djela: fikh (Et-Tashih ve-t-terdžih šerh Muhtesaru-l-Kuduri, El-Fetava el-kasimijje), usuli-fikh (Hulasatu-l-efkar šerh Muhtesaru-l-Menar), hadis (Tahridž ehadisi-l-Ihtijar li-ta’lili-l-Muhtar, Munjetu-l-elmei bima fate-z-Zejlei).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Šemsuddin Ebu Abdullah Muhammed ibn Muhammed ibn Muhammed (1422-1474), poznat kao Ibn Emiru-l-Hadždž i kao Ibnu-l-Muvekkit.

Najvažnija djela: fikh (Halebatu-l-mudželli, Et-Takrir ve-t-tahbir).

Mjesto djelovanja: Halep.

1. Muhammed (Mehmed) ibn Feramurz ibn Alija er-Rumi (?-1480), poznat kao Mulla Husrev.

Najvažnija djela: fikh (Gureru-l-ahkam, Dureru-l-hukkam šerh Gureru-l-ahkam).

Mjesto djelovanja:Bursa (sjev. zap. Anadolija), Edirne (ist. Trakija), Istanbul.

• XVI stolje?e (1501-1600/906-1009)

1. Abdulberr ibn eš-Šihne el-Halebi el-Kahiri (1448-1515).

Najvažnija djela: fikh (Šerh Menzumetu Ibn Vehban).

Mjesto djelovanja: Kairo, Jerusalem, Halep.

1. Burhanuddin Ibrahim ibn Musa ibn Ebu Bekr et-Tarabulusi (1449-1516).

Najvažnija djela: fikh (El-Is’af fi Ahkami-l-evkaf).

Mjesto djelovanja: Kairo, Damask, Tripoli.

1. Šejhu-l-islam Šemsuddin Ahmed ibn Sulejman ibn Kemal-paša (1468-1534), poznat kao Kemalpašazade.

Najvažnija djela: fikh (El-Idah fi šerhi-l-islah).

Mjesto djelovanja: Istanbul, Edirne, Tokat (sjev. ist. Anadolija), Skoplje, Amasija (sjev. Anadolija).

1. Šihabuddin Ebu-l-Abbas Ahmed ibn Junus ibn Muhammed, poznat kao Ibnu-š-Šelebi (?-1540).

Najvažnija djela: fikh (Hašije Tebjinu-l-hakaik).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Šemsuddin Muhammed ibn Husamuddin el-Hurasani el-Kuhustani (?-1546).

Najvažnija djela: fikh (Džamiu-r-rumuz šerh En-Nukaje, Džamiu-l-mebani fi šerhi Fikhi-l-Kejdani).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Ibrahim ibn Muhammed ibn Ibrahim el-Halebi (?-1549).

Najvažnija djela: fikh (Multeka-l-ebhur, Gunjetu-l-mutemelli (Halebi Kebir, Eš-Šerh el-kebir)šerh Munjetu-l-musalli).

Mjesto djelovanja: Istanbul, Halep, Kairo.

1. Zejnuddin ibn Ibrahim ibn Muhammed (1520-1563), poznat kao Ibn Nudžejm.

Najvažnija djela: fikh (El-Bahru-r-raik šerh Kenzu-d-dekaik, El-Fetava ez-zejnijje, El-Ešbah ve-n-nezair).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Tekijjuddin Muhammed (Mehmed) ibn Pir Alija er-Rumi el-Birgevi (Birkevi, Birgili, Birgivi) (1522-1573), poznat kod nas kao Birgevija, Birgvija i Bergivija.

Najvažnija djela: fikh (Et-Tarikatu-l-Muhammedijje), ilmihal (Er-Risale).

Mjesto djelovanja: Birgi (isto?no od Izmira, zap. Anadolija), Istanbul, Edirne, Balikesir (zap. Anadolija).

* Birgevijin ilmihal na turskom jeziku Er-Risale (tur. Risale-i Birgivi) na bosanskim prostorima je bio izuzetno popularan, o ?emu svjedo?i skoro 200 sa?uvanih rukopisa spomenutog ilmihala koji se ?uvaju u: Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Orijentalnom institutu u Sarajevu, Bošnja?kom institutu u Sarajevu, Arhivu Hercegovine u Mostaru, rukopisnoj zbirci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, te u kolekcijama bosanskih franjeva?kih samostana. (Od tog broja 64 primjerka su izgorila 1992. godine, kada su ?etni?ke snage zapalile Orijentalni institut u Sarajevu.)

1. Šejhu-l-islam Ebu-s-Suud Mehmed ibn Muhjiddin Mehmed ibn Muslihuddin Mustafa el-Imadi el-Isklibi (Isklipi, Iskilipli), poznat kao Ebu-s-Suud Efendi (1490-1574).

Najvažnija djela: tefsir (Iršadu-l-akli-s-selim ila mezaja El-Kitabi-l-Kerim).

Mjesto djelovanja: Istanbul, Bursa, Edirne, Isklip (sjev. Anadolija).

1. Sinanuddin Jusuf el-Halveti el-Emasi (?-1578), poznat kao Šejhu-l-Harem (Šejh Mekkanskog harema).

Najvažnija djela: fikh (Tebjinu-l-meharim).

Mjesto djelovanja: Amasija, Mekka.

1. Šemsuddin Ahmed ibn Mahmud el-Edirnevi er-Rumi Kadizade (?-1580).

Najvažnija djela: fikh (Netaidžu-l-efkar tekmile Fethu-l-Kadir).

Mjesto djelovanja: Istanbul, Edirne.

1. Rahmetullah ibn Abdullah ibn Ibrahim el-Umeri el-Medeni el-Mekki es-Sindi (1524-1585).

Najvažnija djela: fikh (Lubabu-l-menasik).

Mjesto djelovanja: Medina, Mekka, indijski gradovi.

1. Šemsuddin Ebu Abdullah Muhammed ibn Abdullah ibn Ahmed et-Timurtaši el-Gazzi (1532-1596).

Najvažnija djela: fikh (Tenviru-l-ebsar ve džamiu-l-bihar, Ianetu-l-hakir šerh Zadu-l-fekir).

Mjesto djelovanja: Gazza (juž. Palestina).

1. Siradžuddin Omer ibn Ibrahim ibn Muhammed (?-1596), poznat kao Ibn Nudžejm Mla?i (El-Asgar),

Najvažnija djela: fikh (En-Nehru-l-faik šerh Kenzu-d-dekaik).

Mjesto djelovanja: Kairo.

• XVII stolje?e (1601-1700/1009-1112)

1. Ebu-l-Lejs Muharrem ibn Ebu-l-Berekat Muhammed (Mehmed) ibn el-Arif es-Sivasi el-Kastamuni el-Halveti ez-Zejli (?-1601).

Najvažnija djela: fikh (Hedijjetu-s-su’luk šerh Tuhfetu-l-muluk ).

Mjesto djelovanja: Sivas (cen. Anadolija), Kastamonu (sjev. Anadolija).

1. Nuruddin Ebu-l-Hasan Mulla Alija ibn Sultan Muhammed el-Kari el-Herevi el-Mekki (?-1606), poznat skra?eno kao Mulla Alija el-Kari.

Najvažnija djela: fikh (Fethu babi-l-inaje šerh En-Nukaje), usuli-fikh (Tevdihu-l-mebani ve tenkihu-l-meani šerh Muhtesaru-l-Menar), hadis (Mirkatu-l-mefatih šerh Miškatu-l-mesabih).

Mjesto djelovanja: Mekka, Herat.

1. Gijasuddin Ebu Muhammed Ganim ibn Muhammed el-Bagdadi (?-1621).

Najvažnija djela: fikh (Medžmeu-d-damanat).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Ismail ibn Abdulganijj ibn Ismail en-Nablusi ed-Dimeški (1609-1652).

Najvažnija djela: fikh (El-Ihkam šerh Dureru-l-hukkam).

Mjesto djelovanja: Damask, Kairo.

1. Ebu-l-Ihlas Hasan ibn Ammar ibn Alija el-Vefai el-Ezheri eš-Šurunbulali (1586-1659).

Najvažnija djela: fikh (Nuru-l-idah, Meraki-l-felah, Imdadu-l-Fettah).

Mjesto djelovanja: Kairo, Jerusalem.

1. Abdurrahman ibn Mehmed ibn Sulejman Gelibolu Šejhizade (?-1667), poznat kao Damad-efendi.

Najvažnija djela: fikh (Medžmeu-l-enhur šerh Multeka-l-ebhur).

Mjesto djelovanja: Edirne, Istanbul, Galipolje (ist. Trakija).

1. Hajruddin ibn Ahmed ibn Nuruddin Alija el-Ejjubi el-Faruki er-Remli (1585-1671).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-hajrijje).

Mjesto djelovanja: Remla (cen. Palestina).

1. Alauddin Muhammed ibn Alija ibn Muhammed el-Husni El-Haskefi (1616-1677).

Najvažnija djela: fikh (Ed-Durru-l-muhtar šerh Tenviru-l-ebsar ve džamiu-l-bihar).

Mjesto djelovanja: Damask.

1. Medždudin Esad ibn Jusuf ibn Alija el-Buhari es-Sajrefi (?-1677).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava es-sajrefijje).

Mjesto djelovanja: Buhara.

1. Šejhu-l-islam Muhammed (Mehmed) ibn Husejn el-Ankarevi er-Rumi (oko 1617-1687).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-ankarevijje).

Mjesto djelovanja: Istanbul, Edirne, Ankara (gl. grad Turske), Jenišehir (isto?no od Burse, sjev. zap. Anadolija), Kairo.

1. Kemaluddin Ahmed ibn Hasan ibn Sinanuddin Jusuf el-Bejadi er-Rumi el-Busnevi (Bosnevi) (1614-1688), poznat kao Ahmed-efendi Bejadizade (Bejazizade, Bejazi?).

Najvažnija djela: akaid (Išaratu-l-meram min ibarati-l-imam Ebi Hanife en-Nu’man šerh El-Usulu-l-munife li-imam Ebi Hanife, El-Usulu-l-munife li-imam Ebi Hanife).

* Njegov metn (tekst) iz akaida El-Usulu-l-munife li-imam Ebi Hanife, u kojem je skupio i obradio 5 Ebu Hanifinih akaidskih knjiga, je visoko cijenjen u ulemanskim krugovima.

Mjesto djelovanja: Istanbul, Halep, Bursa, Mekka.

1. Ibrahim ibn Husejn ibn Ahmed Birizade el-Mekki (1614-1688).

Najvažnija djela: fikh (Umdetu zevi-l-besair li-halli muhimmati-l-ešbah ve-n-nezair).

Mjesto djelovanja: Mekka.

1. Muhammed Emin ibn Fadullah ibn Muhibbuddin el-Hamevi ed-Dimeški el-Muhibbi (1651-1699).

Najvažnija djela: historija (Hulasatu-l-eser fi e’ajani-l-karni-l-hadi ašer).

Mjesto djelovanja: Damask.

1. Nizamuddin el-Burhanburi (Burhanpuri) (djelovao u drugoj polovini XVII st.).

Mjesto djelovanja: Delhi, Burhanpur (južno od Delhija, Madja Pradeš).

Najvažnije djela: fikh (El-Fetava el-hindijje).

* Ta?nije, zbornik fetvi El-Fetava el-hindijje je napisala komisija sastavljena od 23 indijska u?enjaka, pod vo?stvom Nizamuddina el-Burhanpurija, u periodu 1666-1675, za vrijeme mogulskog vladara Aurangzeba (1658-1707). Pri pisanju zbornika svoj doprinos je dalo oko 500 u?enjaka: 300 iz Južne Azije (Indijski potkontinent), 100 iz Iraka i 100 iz Hidžaza.

• XVIII stolje?e (1701-1800/1112-1215)

1. Esad ibn Ebu Bekr el-Uskudari el-Medeni el-Husejni (1640-1705)

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-es’adijje).

Mjesto djelovanja: Medina.

1. Šihabuddin Ahmed ibn Ibrahim et-Tunusi ed-Dukdusi (?-1721).

Najvažnija djela: fikh (Is’afu-l-Mevla el-Kadir šerh Zadu-l-fekir).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Ebu-l-Fida Ismail Hakki ibn Mustafa el-Istanbuli el-Halveti el-Brusevi (Bursevi) (1653-1725).

Najvažnija djela: tefsir (Ruhu-l-bejan).

Mjesto djelovanja: Bursa, Edirne, Skoplje, Istanbul, Damask, Strumica (jug. ist. Makedonija), Medina, Mekka, Uskudar (sjev. zap. Anadolija, danas azijsko predgra?e Istanbula).

1. Abdulganijj ibn Ismail ibn Abdulganijj en-Nablusi (1641-1731).

Najvažnija djela: fikh (Nihajetu-l-Murad šerh Hedijjetu Ibni-l-Imad, El-Dževheru-l-kulli šerh Umdetu-l-musalli).

Mjesto djelovanja: Damask, Istanbul, Edirne, Ba’lbek (sjev. ist. Liban), Jerusalem, Hebron (Halil, juž. Palestina), Kairo, Mekka, Medina, Halep, Tripoli.

1. Ebu-s-Suud Muhammed ibn Alija ibn Alija Iskender (Skender) el-Husejni el-Misri el-Ezheri (?-1758/9).

Najvažnija djela: fikh (Fethullahi-l-Muin ala Šerhi-l-Kenz li-Mulla Miskin).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Mahdum Muhammed Hašim ibn Abdulgafur ibn Abdullatif el-Harisi et-Tetevi es-Sindi (1692- 1761).

Najvažnija djela: fikh (Fakihatu-l-bustan).

Mjesto djelovanja: Tata (Sind, juž. Pakistan), Mekka, Medina.

1. Šejhu-l-islam Kutbuddin Ahmed ibn Abdurrahim ibn Vedžihuddin el-Umeri en-Nakšibendi el-Hindi, poznat kao Šah Velijjullah ed-Dihlevi (1701-1763).

Najvažnija djela: islamski preporod (Hudždžetullahi-l-baliga).

* Njegovo djelo Hudždžetullahi-l-baliga se smatra prvim djelom iz oblasti filozofije islama i prvim djelom koje se bavi modernim islamskim preporodom. Stoga djelo govori o akaidu, tefsiru, hadisu, fikhu, usuli-fikhu, bontonu (edebu), tesavvufu, kulturi i civilizaciji.

Mjesto djelovanja: Delhi.

1. Ebu Seid Mehmed ibn Mehmed ibn Mustafa el-Buhari el-Hadimi (1701-1763).

Najvažnija djela: fikh (El-Berikatu-l-mahmudijje fi šerhi Tarikati-l-Muhammedijje).

Mjesto djelovanja: Konja, Istanbul.

1. Ibrahim ibn Mustafa ibn Ibrahim el-Halebi el-Mezari (?-1776).

Najvažnija djela: fikh (Tuhfetu-l-ahjar šerh Ed-Durru-l-muhtar).

Mjesto djelovanja: Istanbul, Kairo, Halep, Damask, Mekka.

1. Mustafa ibn Muhammed ibn Junus et-Tai (1726-1778).

Najvažnija djela: fikh (Tevfiku-r-Rahman bi-šerh Kenzi dekaiki-l-bejan).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Ebu-l-Fejd Muhammed ibn Muhammed ibn Muhammed el-Husejni el-Jemani el-Vasiti el-Iraki, poznat kao el-Murteda ez-Zebidi (1732-1790).

Najvažnija djela: leksikon (Tadžu-l-arus šerh El-Kamusu-l-muhit), tesavvuf (Ithafu-s-sadeti-l-muttekin fi šerh Ihja’ ulumi-d-din).

Mjesto djelovanja: Kairo, Zebid, Mekka, Medina.

* Njegov komentar Tadžu-l-arus je najve?i klasi?ni arapski rje?nik, pošto ima 120 000 rije?i u 40 tomova na 20 000 stranica. To je mnogo više u pore?enju sa drugim klasi?nim arapskim rje?nicima. Primjera radi, Sihah ima 40 000, El-Kamusu-l-muhit 60 000, a Lisanu-l-Areb 80 000 rije?i.

1. Muhammed Halil ibn Alija ibn Muhammed el-Husejni ed-Dimeški el-Muradi (1759-1791).

Najvažnija djela: historija (Silku-d-durer fi e’jani-l-karni-s-sani ašer).

Mjesto djelovanja: Damask.

• XIX stolje?e (1801-1900/1215-1318)

1. Ahmed ibn Muhammed ibn Ismail Et-Tahtavi (?-1816).

Najvažnija djela: fikh (El-Hašije ala Meraki-l-felah).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Abdurrahman ibn Hasan ibn Ibrahim el-Džeberti (1753-1825).

Najvažnija djela: historija (Adžaibu-l-asar fi-t -teradžim ve-l-ahbar).

Mjesto djelovanja: Kairo.

1. Muhammed Emin ibn Omer ibn Abdulaziz (1783-1836), poznat kao Ibn Abidin.

Najvažnija djela: fikh (Reddu-l-muhtar (El-Hašije) ala Ed-Durru-l-muhtar).

Mjesto djelovanja: Damask.

* Hašija Ibn Abidina se smatra najobuhvatnijim i najpreciznijim hanefijskim djelom, te samim tim i najreferentnijim. Autor je upotrijebio ?ak 837 izvora pri njegovom pisanju.

1. Muhammed Abid es-Sindi el-Ensari el-Medeni (1776-1841).

Najvažnija djela: fikh (Tavaliu-l-envar šerh Ed-Durru-l-muhtar).

Mjesto djelovanja: Medina, Džidda (jugozapadno od Mekke, zap. S. Arabija), jemenski gradovi.

1. Šihabuddin Ebu-s-Sena’ Mahmud ibn Abdullah ibn Mahmud el-Husejni el-Alusi (1802-1854).

Najvažnija djela: tefsir (Ruhu-l-meani).

Mjesto djelovanja: Bagdad.

1. Abdulganijj ibn Talib ibn Hamade el-Gunejmi ed-Dimeški el-Mejdani (1807-1881).

Najvažnija djela: fikh (El-Lubab fi šerhi-l-Kitab (šerh Muhtesaru-l-Kuduri)).

Mjesto djelovanja: Damask.

1. Kutbuddin Ebu-l-Hasenat Muhammed Abdulhajj ibn Muhammed Abdulhalim ibn Muhammed Eminullah el-Ensari es-Sihalevi el-Leknevi (1848-1886).

Najvažnija djela: fikh (Es-Siaje fi kešf ma fi šerhi-l-Vikaje, Umdetu-r-riaje bi-tahšijeti ma fi šerhi-l-Vikaje).

Mjesto djelovanja: Laknau (jugoisto?no od Delhija, Utar Pradeš), Hajderabad (jugoisto?no od Delhija, Andra Pradeš), Banda (Utar Pradeš), Džaunpur (Utar Pradeš).

1. Šihabuddin Ebu-l-Hasan Harun ibn Behauddin el-Merdžani (1817-1889).

Najvažnija djela: fikh (Nazuratu-l-hakk fi ferdijjeti-l-iša’ ve in lem jegibi-š-šefek).

Mjesto djelovanja: Kazan (gl. grad Tataristana, Rusija), Semerkand, Buhara.

1. Alauddin Muhammed ibn Abidin (1828-1889).

Najvažnija djela: fikh (El-Hedijjetu-l-alaijje).

Mjesto djelovanja: Damask.

1. Muhammed ibn Halilurrahman el-Kajrevani, poznat kao Rahmetullah el-Hindi (1818-1891).

Najvažnija djela: akaid (Izharu-l-hakk).

* Njegovo šestotomno djelo Izharu-l-hakk predstavlja ne samo prvu modernu muslimansku kriti?ku studiju Biblije i hriš?anstva, ve? i sumarij (sažetak) klasi?ne muslimanske biblijske kritike i op?enito klasi?ne muslimanske kritike hriš?anstva. Stoga je nakon njegove smrti korišteno kao osnova za dalji razvoj moderne muslimanske kritike hriš?anstva.

Mjesto djelovanja: Delhi, Mekka, Kairana (Utar Pradeš).

1. Muhammed el-Abbasi ibn Muhammed Emin ibn Muhammed el-Mehdi Stariji, poznat kao Muhamed el-Mehdi Mla?i (1827-1897).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-mehdijje).

Mjesto djelovanja: Kairo, Aleksandrija.

1. Muhammed Kamil ibn Mustafa ibn Mahmud et-Tarabulusi (1830-1897).

Najvažnija djela: fikh (El-Fetava el-kamilijje).

Mjesto djelovanja: Tripoli (gl. grad Libije), Kairo, Zavija (Ez-Zavije, sjev. zap. Libija).

 

 

Priredio: Jusuf Džafi?

 

[1] Vidi detaljnije u: Koje su to najvažnije klasi?ne hanefijske knjige?

[2] Šest knjiga koje prenose pravna mišljenja Ebu Hanife, te njegovih u?enika Ebu Jusufa, Muhammeda ibn Hasana eš-Šejbanija, Zufera i Hasana ibn Zijada el-Lu’luija.