Zeri Islam

Ehlus-sunnetski pravac u cijeloj državi svjedo?io je svoju islamsku izvornost, snagu i vitalnost. Za to, svakako, velike zasluge imaju alimi – autoriteti koji su kroz protok vremena svojim radom doprinijeli ovakvome duhovnome i intelektualnome ambijentu. Zbog toga je važno predo?iti lanac u?enjaka Ehlus-sunneta vel-džemaata preko kojih je znanje i tuma?enje u?enja i prakse srednjega puta ummeta došlo i živjelo i u Bosni i Hercegovini:

1. Abdull?h ibn Mes?d, r.a., ashab Allahovog Poslanika, a.s.;
2. Alkame en-Neha? (u. 62. god. po H.), u?enik Abdull?ha ibn Mes?da, r.a.;
3. Ibrah?m en-Neha? (u. 96. god. po H.), u?enik Alkame en-Neha?ja;
4. Hamm?d ibn Sulejm?n (u. 120. god. po H.), u?itelj imama Ebu Hanife;
5. Imam A‘zam Eb? Hanife[1];
6. Imam J?s?f, Ebu Hanifin u?enik;
7. Imam Muhammed ibn Hasan, Ebu Hanifin u?enik;
8. Ebu Sulejm?n el-Dževzedž?n?, u?enik imama Muhammeda;
9. Ebu Bekr Ahmed al-Dževzedžani, u?enik prethodnog, a u?itelj imama Ebu Mensura el-Maturidija;
10. Imam Eb? Mens?r Muhammed ibn Muhammed al-Matur?d? es-Semarkand?, pisac djela: Et-Te’v?l?tu’l-Kur’ani’l-ker?m; Kit?bu’t-tewh?d – temeljno akaidsko djelo u maturidijskoj akaidskoj školi; Kit?bu’l-mek?l?t – u kojem se analizira u?enje raznih sekti koje su se pojavile me?u muslimanima; Me?hizu’š-šer?i‘ f? us?lil-fikh; El-Džedelu f? us?lil-fikh; Reddul-im?mijje – pobi­janje šiija – imamija; Reddu us?lil-hamse li Eb? Muhammed el-B?hil? – pobijanje mu‘tezilijskog u?enja o pet principa[2];
11. El-H?kim el-K?d? Ish?k ibn Muhammed es-Semerkand? (u. 342. god. po H. / 953. po Miladu), u?enik imama el-Maturidija, autor akaidskog djela Es-Sev?du’l-a‘zam;
12. Eb? Lejs Nasr ibn Muhammed ibn Ahmed ibn Ibr?h?m es-Semerkand?, komentator Ebu Hanifinog traktata El-Fikhu’l-ekber;
13. Ebul-Jusr Muhammed ibn Muhammed ibn el-Husejn ibn M?s? ibn Mudž?hid Abdul-Ker?m sadrul-isl?m el-Pezdevi (u. 493. god. po H.), pisac Us?lu’d-d?na, u kojem je sistema­tizirao akaidska pitanja prema u?enjui hanefijsko-maturidijske škole;
14. Ebu Hafs Umer ibn Muhammed ibn Ahmed ibn Ism??l ibn Lukm?n Nedžmudd?n en-Nesef? (462-537./1068-1143.), u?e­nik Ebul-Jusra Sadrul-isl?ma el-Pezdevija, autor Akaida, dje­la poznatog i popularnog u cijelom islamskom svijetu koje je dugi niz godina bilo udžbenik u bosanskim medresama; djelo je prevedeno i objavljeno i na bosanskome jeziku[3];
15. Ahmed ibn Ebu Bahr Nurudd?n es-S?b?n? el-Buh?r? (u. 480. h.)., pisac djela El-Bid?je f? us?li’d-d?n;
16. Al? ibn Usm?n Sir?džudd?n el-Uš? el-Ferg?n? el-Hanef? (u. 569. god. po H. / 1173. po Miladu), pisac ?uvene Kas?de el-em?l?, djela koje ima više komentara i dugi niz godina je bilo udžbenik u bosanskim medresama; prevedeno je, protuma?eno i objavljeno na bosanskome jeziku[4];
17. Mejmun ibn Muhamed Ebu el-Mu?n en-Nesef? el-Mekh?l? (u. 508./1115.), autor, izme?u ostalog, i akaidskog djela: Tebsiretu’l-edille, koje je napisano prema Ebu Hafsovom Akaidu, Bahru’l-kel?mu, Et-Temh?du i dr.;
18. Ebul-Berek?t H?fizudd?n en-Nesef? (u. 710./1310.), autor djela El-Umdetu f? us?li’d-d?n (ili pod drugim nazivom: Umdetu akideti ehlis-sunneti vel-džem?ati), pisanog po uzoru na Eb? Hafsov Akaid, a za koji Mehmed ef. Handži? kaže da je u njemu najbolje obra?eno u?enje maturidijske škole[5];
19. Kam?l ibn Hum?m es-Siv?s? (790.-861. god. po H.) pored po­znatih djela iz fikha, napisao je iz akaida djelo El-Mus?jeretu fil-akaidi’l-mundžijjeti fil-?hireti, na koje su napisane dvije glose, jedna od Kemala ibn Ebu Šer?fa, eš‘arijskog u?enjaka, i druga od Zejnudd?na K?sima el-Hanefija, maturidijskog teoreti?ara[6];
20. Hidir-bej Džel?ludd?n (u. 863. god. po H.) pisac Kas?detun-N?nijje, stihovanog akaidskog djela koje je dugi niz godina bio udžbenik i u bosanskim medresama.[7]Poznat je Komentar (Šerh) ovog djela od Šemsudd?na Ahmeda ibn M?s?a el-Haj?lija koji se koristio kod nas radi lakšeg razumijevanja Kas?de.
21. Muhammed ibn P?r Ali el-Bergiv? (929-981. god. po H./ 1523-1573. po Miladu), pisac djela: Tuhfetu’l-musteršid?n f? bej?ni mez?hibi fireki’l-muslim?n[8], Tar?kati muhammedijje[9], Vasijjetname[10] i dr. djela koja su se koristila u Bosni i Hercegovini dugi niz godina;
22. Mulla Al? el-K?r? el-Herev? el-Mekk? (u. 1014. god. po H), komentator Ebu Hanifinog El-fikhul-ekbera, komentara koji su obilno koristili alimi u Bosni i Hercegovini u svojim prou?avanjima ovog imamovog traktata.[11]

 ………………………………………………………………………

Mr. Muharem Omerdi?: EHLUS-SUNNET VEL-DŽEMAAT (Izvor: ZBORNIK RADOVA  nau?og skupa “ISLAMSKA TRADICIJA BOŠNJAKA: IZVORI, RAZVOJ I INSTITUCIJE, PERSPEKTIVE” 14., 15. i 16. novembar 2007. Amfiteatar Gazi Husrev-begove medrese)

[1] Muharem Omerdi?, “Imami Azam Ebu Hanife i njegov doprinos akaidologiji, Islamska misao, I/1979., 11, 11-16; Isti, “Ebu Hanife kao akaidolog”, Islamska misao, I/1979., 12, 10-12; Isti, “Ebu Hanife i njegovo shvatanje imana,” Islamska misao, II/ 1980., 15, 16-18; Isti, “Pitanje spoznaje u djelima Ebu Hanife”, Islamska misao, II/1980., 16, 7-8; isto, “Allahova, dž.š, jedno?a”, Islamska misao, II/1980., 17, 21-24; isto, “Dobro i zlo po shvatanju Ebu Hanife”, Islamska misao, II/1980., 18, 31-34; isto, “Pitanje Božijih atributa u djelima Ebu Hanife”, Islamska misao, II/1980., 19, 18-21; isto, “Jedullah u shvatanju Ebu Hanife; Pitanje istivaa; Pitanje vi?enja Uzvišenog Allaha; Teorija zarade i sticanja; Rasprava o hulefair-rašidinima”, Islamska misao, II/1980., 20, 26-31.

[2] Imam Ebu Mensur Muhammed el-Maturidi, “Traktat o islamskom vjerovanju (Ris?letun fil-ak?id ili Kit?bun f? us?lid-d?n), Islamska misao, Sarajevo, VII/1985., 76, 19-27. Preveo i obradio: Muharem Omerdi?. (Prema rukopisu iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu: br. 783 i 6740.); isti, “Kit?but-tevh?d”, Islamska misao, IX/1987.,
105-106, 11-13. Preveo i obradio: Muharem Omerdi?.

[3] Ebu Hafs Umer en-Nesefi, “Akaidun-Nesefi”, Glasnik, Vrhovno islamsko straješinstvo, XLVIII/1985., 6, 668-687. S arapskog preveo: Muharem Omerdi?. Prijevod je popra?en opširnim predgovorom i bilješkama. (Prijevod je sa?injen prema rukopisu iz Gazi Husrev-begove biblioteke).

[4] Muharem Omerdi?, “Al-Fergani i njegova Kasida al-Amali”. Zbornik radova, Islamski teološki fakultet, Sarajevo, 1990., 3, 91-105. U radu je donesen prijevod Kaside.

[5] Mehmed Handži?, Ilmul-kelam, udžbenik islamske vjeronauke za 8. razred srednjih škola, Islamska dioni?ka štamparija, Sarajevo, 1934., 10.

[6] A. el-Harb?, El-M?tur?dijje…, ibid., 124-127.

[7] Hifzija Suljki?, “Hidir-bej i njegova Kasidei-nunijja”, Zemzem, GHB medresa,Sarajevo, IX/1976., 1-12, 18-19.

[8] Vidi: Muharem Omerdi?, “Traktat o u?enju islamskih frakcija od Muhammeda ibn Pira Alija el-Bergilija”, Anali, Gazi Husrevbegova biblioteka, Sarajevo, 1985., 11-12, 19-37. U prilogu rada je prijevod Traktata sa?injen prema rukopisu iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.

[9] Na bosanski jezik ovo djelo preveo je i objavio Mustafa ef. ?oli?.

[10] Tako?er prevedeno i objavljeno na bosanski jezik.

[11] A. el-Harb?, El-M?tur?dijje…, ibid., 127-129.